NERAVNOPRAVNA BORBA U LUGU

Quercus robur - hrast lužnjak (lužnik). Uobičajeni stanovnik najvećeg dela Evrope i Male Azije, može da naraste toliko i da živi toliko dugo da je 12 metara u obimu i 1500 godina starosti kod ove vrste sasvim moguće. Voli ravnicu i tolerantan je na poplave. Ako preskočimo što se hrastovi javljaju na grbovima i kao simbol praktično svake treće evropske države, značaj koji je ovo drvo imalo kod Slovena je bio veoma veliki u mitološkom i religioznom smislu. Gali i današnji Francuzi su takođe imali kult hrasta lužnjaka, čak i nakon pokrštavanja u ranom Srednjem Veku, dok je u Velikoj Britaniji ovo drvo oduvek bilo nacionalni amblem. To je i logično kad se ima u vidu da su skoro svi engleski lužnjaci završili kao flota ove zemlje, a danas negde oko 500 pabova nosi naziv koji potiče od ovog drveta. Lord Rosse je na imanju pored najvećeg teleskopa imao i lužnjak star 400 godina a Nemci su svoje kovanice marke redovno ukrašavali hrastovim lišćem. Za to vreme u Srbiji jedan od još uvek prisutnih i najupečatljivijih paganskih ostataka je postojanje zapisa. Naravno, u 90% slučajeva zapis je upravo hrast lužnjak.

 

Ovo drvo je nekad prekrivalo veći deo Srbije u periodu XVIII veka, odnosno nakon dve Velike Seobe, kad je uža Srbija ostala na nekih 3000 stanovnika. Nekih pedesetak godina je zemlja bila praktično nenaseljena; mnogobrojna dotadašnja naselja su jednostavno obrisana sa mape i šume su progutale praktično celokupno obradivo zemljište. Upravo iz tog perioda datira najveća zajednica lužnjaka na balkanskim prostorima: Šalinački Lug, velika razuđena šuma na rubovima istoimenog smederevskog sela. Ovde je lužnjak u zajednici sa jasenom, drvetom koje takođe može da dostigne impozantne dimenzije - osim ako pre toga ne završi u šporetu, razume se.

Još jedna nacionalna katastrofa je mogla da dođe glave ovoj šumi. Priča se da su seljaci u Drugom Svetskom Ratu morali da podmite nemačku okupacionu vlast da bi šumu sačuvali od sečenja. Nakon rata je izgradnja brane na Moravi trebala da pomogne a zapravo je odmogla hrastovima jer im je ukinula redovno plavljenje i spustila nivo podzemnih voda.

Kad se sve uzme u obzir kako je ovo polje uspelo da sačuva svoje hrastove kroz istoriju zapravo nikom nije jasno, ali se danas tačno 222 popisanih stabala nalaze pod zaštitom države tako da se ne smeju seći, vaditi, čak ni skupljati popadalo granje. Ne znam da li striktno shvatanje zaštite uključuje i zabranu lečenja stabala od biljnih parazita, ali je činjenica da su stanovnici Šalinca umnogome pomogli time što su prestali stoku da šalju na ispašu u lug poslednjih decenija. Time su hrastovi počeli da dobijaju svoj podmladak po prvi put u proteklih par vekova.

Osim što je lepo mesto za kratkotrajni izlet, ako izuzmemo postojanje bilo kakve infrastrukture, ovo mesto je idealno i noću za startrails fotografiju. Pod uslovom da vam ne smeta zavijanje čopora šakala u okolini, razume se.

Šakali ne napadaju odrasle ljude ali svakako takve situacije nisu za one sa slabijim živcima, tako da ovde vidite fotografije koje su nastale uglavnom na rubovima šume, možda najviše stotinak metara od auta jer toliko mogu da pretrčim ako zatreba. Ako bi eventualno bila veća razdaljina onda ima smisla boriti se u junačkoj i nadasve neravnopravnoj borbi, kao naši preci u osvit nastanka luga, pa šta bude. 

Čekaj bre, šakali ne diraju ljude...

Bilo kako bilo, pobedio sam tako što sam borbu uspeo da izbegnem a ovde imate usputno nastali pogled na Severnjaču:

Pogled na Veliki Medved levo i Regulus i Algiebu desno:

Sirijus na jugozapadu:

Budućnost ove prelepe šume kao iz bajke je ipak tužna. Budući da je svoj biološki maksimum većina stabala već dala, u ovom momentu je 42% svih stabala već suvo odnosno mrtvo. Takva stabla stoje još neko vreme dok ne istrule i dok ih vetar ne obori. Pritom ovaj ekosistem je prvi put zaštićen 1971. godine kad je ukupan broj stabala bio 306 u odnosu na današnjih 222. Takođe je vidljivo da ovo odavno nije šuma već skup međusobno rasutih stabala, budući da su mladice vekovima uništavane ispašom, što je zapravo i glavni problem ove šume.

Dakle, požurite i obiđite ovu lokaciju dok još možete. 

Makar i danju.



Коментари